2015-11-15 10:18:00

Stručni skup profesora strojarstva

U Tehničkoj školi Bjelovar održan je 13. studenoga 2015. godine stručni skup za voditelje međužupanijskih i županijskih vijeća u sektoru strojarstva, brodogradnje i metalurgije s ciljem razmjene iskustva i informacija o kurikularnoj reformi, stručnom usavršavanju i aktualnostima u sustavu strukovnog obrazovanja te povećanja kompetencija nastavnika u komunikaciji s učenicima i operativnom planiranju i ostvarivanju nastavnih sadržaja strukovnih nastavnih predmeta.

Skup je održan u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Zagreb i Tehničke škole Bjelovar. Nazočni profesori strojarstva saslušali su izlaganja i aktivno sudjelovali u planiranim radionicama i diskusijama koje su održali: Damir Zvonar, viši savjetnik u ASOO, Kristina Škaler, prof. savjetnik iz Tehničke škole Fausta Vrančića Zagreb, Sandra Petrlić Hermanović, prof. pedagog i Josip Miota, prof. savjetnik iz Tehničke škole Bjelovar.

Damir Zvonar obrazložio je teme o trenutnom stanju u cjelovitoj kurikularnoj reformi, natjecanjima učenika u strukovnim područjima strojarstva u šk.god. 2015./2016. I aktualnostima iz sustava strukovnog obrazovanja. Istaknuo je da će učenicima strukovnih škola trebati osigurati lakši nastavak visokoškolskog obrazovanja u struci, omogućit će se više rada izvan škola,  kod privatnika i u industriji,a u tom kontekstu gospodarstvo bi se trebalo snažnije uključiti  jer će imati mogućnost utjecati na oblikovanje sadržaja  strukovnih škola. Također treba izvršiti analizu nerazmjera između potrebnih i postojećih vještina, jačati suradnju obrazovnog i industrijskog sektora kroz sudjelovanje u izradi kurikuluma, stvarati uvjete za mogućnost uspoređivanja i transfera ishoda učenja među državama članicama EU. Naglašena je i potreba racionalizacije mreže škola za što je već napravljen prijedlog u MZOŠ.

Josip Miota obrazložio je ciljeve, zadaće i sadržaje stručnog usavršavanja nastavnika strojarstva. Naglašeno je da stručno usavršavanje nastavnika ima cilj i zadaću dopunu ranije stečenih znanja i vještina tijekom redovitog školovanja i tijekom radnog iskustva (cjeloživotno obrazovanje) te  optimalan razvoj svih važnih nastavnih umijeća čime se poboljšava opći pedagoški učinak nastavnika. Stručna znanja profesora strojarstva uključuju komunikacijske kompetencije, matematičke kompetencije, prirodoznanstvene i društveno - humanističke kompetencije, informatičko - komunikacijske kompetencije, tehničko - tehnologijska kompetencije,  stvaralačke sposobnosti i kritičko mišljenje, svijest prema osobnomu zdravlju i zdravlju svoje okoline, socijalne kompetencije, građanske kompetencije, ekološku svijest, poznavanje, poštivanje i provođenje ljudskih prava, poduzetničke kompetencije i osposobljenost za samoorganizirano učenje. Temelj svega jesu kompetencije  o nastavnim predmetima koje predaje, znanja o nastavnim predmetima koji su u korelaciji s onim nastavnim predmetima koje predaje i širim znanjima strojarske struke (energetika, konstrukcija, tehnologija, proizvodnja). U izlaganju i provedenoj diskusiji, predložene su 22 teme kao okvir stručnog usavršavanja profesora strojarstva. Ako nam je poznato da „razvoj tehnike sili nas da bismo danas učenike u školama trebali pripremati  za poslove koji uopće ne postoje i za tehnologije koje još ne postoje sa ciljem da rješavaju probleme za koje mi  ne znamo niti da postoje„ ,tada je potreba permanentnog stručnog usavršavanja nastavnika strukovnih nastavnih predmeta neupitna.

Kristina Škaler izložila je i održala radionicu o aktivnom učenje i kritičko mišljenje u nastavi strojarstva. Obrazloženo je da je cilj aktivnog kritičkog učenja i mišljenja: učenje inicirano od učenika/ sudionika, učeničko aktivno istraživanje, uspješno rješavanje problema, razvoj kritičkog mišljenja i suradničko učenje. Time se usvaja novi konceptualni okvir  za poučavanje koji promovira kritičko mišljenje i samoregulirano učenje, potiče razvoj novih vještina za otvorenu i odgovornu interakciju u učionici, postaje inovativan nastavnik/ca i postaje podrška te izvor informacija i znanja svojim kolegama nastavnicima. razvijati kritičko mišljenje. Aktivnim učenjem, učenici će biti odgovorni za svoje učenje,razviti socijalne i komunikacijske vještine kako bi uspješno radili i učili u suradnji s kolegama, primijeniti apstraktne pojmove i principe u rješavanju profesionalnih problema kao i situacija iz svakodnevnog života,pokazati dublje razumijevanje materije i obogatiti svoje znanje. Istaknuto je da kritičko mišljenje jeste  složeni proces i rezultat  analize i vrednovanja tvrdnji (tvrdnja, sud, teza, propozicija koriste se kao sinonimi),  pronalaženja opravdanja za tvrdnje,  usporedbe s drugim i/ili suprotnim tvrdnjama i generiranje prigovora tvrdnjama te konačno zauzimanje stava. Svi obrazloženi sadržaji uspješno su konkretizirani kroz provedenu radionicu.

Sandra Petrlić Hermanović prezentirala je i održala radionicu o komunikaciji u nastavi i školi. Komunikacija je proces razmjene informacija, priopćavanje misli, obostrano stvaranje mišljenja, prenošenje informacijai rasprave o upitnim sadržajima. Obrazloženo je da komuniciramo: slušanjem – 53%, čitanjem – 17 %, pisanjem – 14% i govorenjem – 16 %. Međutim,  slušamo sa 25% svojih mogućnosti, pamtimo 50% onoga što čujemo ,a od toga zaboravimo 50% za 48 sati. Nastavnik mora imati razvijene komunikacijske vještine kao što su: slušanje, decentracija, postavljanje pitanja,  empatija, poznavanje situacije,  uključenost i upravljanje interakcijom te fleksibilnost ponašanja. Asertivni stil komuniciranja podrazumijeva  korištenje svojih prava, izražavanje osjećaja, traženje onog što želimo i iznošenje svojih gledišta tako da smo iskreni, izravni i uvažavamo druge. Nastavnik može u  komunikaciji koristiti otvorena pitanja koja počinju s : Kako? Kada ? Tko ? Gdje ? Koliko? ,a svrha im je  poticanja i produbljivanje razgovora i zatvorena pitanja koja počinju s :  Da li…? Jeste li…? Znate li…? i  imaju svrhu dodatne provjere činjenica. Pitanja koja treba izbjegavati jesu : pretpostavljajuća “Pretpostavljam da ste razumjeli predavanje?”, vrijednosna “ Vi nikada niste…?”, sugerirajuća “Želite li mi reći da ste sve razumjeli?” i višestruka  “Je li vam jasan odnosni i sadržajni aspekt poruke, a šumovi u komunikacijskom kanalu?”. Neverbalna komunikacija izražava se izrazom lica, tonom glasa, gestama, položajem tijela ili pokretima, dodirom i pogledom.

Nastavnici se često nalaze u situaciji da im se prigovara i zbog toga trebaju: saslušati prigovor, pitanjima utvrditi o kakvom se prigovoru radi, razjasniti prigovor,prihvatiti prigovor ako je opravdan i ispričati se, ponuditi kompenzirajuće faktore, ne svađati se inikada ne ignorirati prigovor. Nakon izlaganja, održane su radionice „jesmo li dobri slušatelji“ i  „ način rješavanja konflikata u školi „ .

Stručni skup završio je međusobnom razmjenom iskustava u nastavnom radu tražeći učinkovite metode postizanja ishoda učenja strukovnih nastavnih predmeta i stručnih kompetencija. Nazočni profesori smatraju da je skup bio dobro planiran, pripremljen, organiziran i ostvaren.

                                                                                              Organizator i voditelj skupa:

Josip Miota, prof. savjetnik

 

Fotografije sa skupa:


Tehnička škola Bjelovar