Svjetski dan kravate
Autor: Rajna Gatalica, 17. 10. 2012.
Molimo sve nastavnice, nastavnike, učenice i učenike da sutra, 18. listopada stave kravatu i s njom dođu u školu kako bi na taj način proslavili Svjetski dan kravate.
18. listopada se obilježava Svjetski dan kravate. Pošto je kravata izvorni hrvatski proizvod, odlučili smo proslaviti taj dan kolektivnim nošenjem tog odjevnog dodatka.
Tijekom velikog odmora (10.25) skupit ćemo se pred školom, zajedno otići do košarkaškog igrališta kod Sokolane I, zajedno oblikovati divovsku kravatu i fotografirati se.
Želimo vam sretan Dan kravate!
Za one koji žele znati više o kravati:
Kravata, sveopći simbol uglađenosti i kultiviranosti, vezuje se uz Hrvate. Oni, istina kravatu nisu “patentirali”, ali su je, kao modni detalj, u 17. stoljeću raširili po Europi, tako da je pod hrvatskim imenom postala, i do danas ostala, nezaobilaznim modnim dodatkom.
Kakva je tri i pol stoljetna povijest kravate?
Budući da je nakon turskih provala na hrvatskim prostorima formirana Vojna krajina, njezini su vojnici bili nepresušni izvor i za ostala europska bojišta. Oni su sudjelovali u njemačkom Tridesetogodišnjem ratu (1618-1648), a bili su prepoznatljivi po marami oko vrata, preteči današnje kravate. Od 1635. godine hrvatski vojnici služili su u Francuskoj, pa je godine 1667. ustrojena i posebna pukovnija “Royal Cravates”, koja je dobila ime po Hrvatima. Obični vojnici nosili su kravate od lanena platna, plemići od čipke ili muselina ili neke druge fine tkanine.
Ovi ovratni privjesci bili su dio bojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja, jer u to doba još nije bilo vojničkih odora. Čak je i francuski kralj Luj XIV. počeo nositi kravatu, jer je kao muški modni ures bila mnogo jednostavnija za upotrebu i mnogo ljepša od dotadašnjih uškrobljenih visokih okovratnika. Kada je u to vrijeme najmoćnija okrunjena glava Europe stavila kravatu, bio je to korjenit zaokret u modnim trendovima. Dvor je, naime, uposlio vlastitog “kravatara”, koji je kralju svakog dana dostavljao nekoliko kravata, kako bi kralj mogao odabrati jednu, koja bi odgovarala prigodnom trenutku.
Kravata se brzo širila Europom. Nakon Francuza prihvatili su je Belgijanci i Nizozemci, a otuda je prešla na britansko otočje, što je bilo presudno za razvoj kravate. Potom je osvojila sve kontinente.
Zatim je američki je proizvođač tekstila Jesse Langsdorf učinio revolucionarni iskorak, jer je tkaninu izrezao u tri dijela i onda je opet sašio na način koji omogućuje lakše vezivanje, ali i industrijsku izradu.
Moderna kravata kojoj je začetnik Amerikanac Jesse Langsdorf, koji je i patentirao konstrukciju današnje kravate u 1920im godinama, je otprilike slijedećih dimenzija: oko 8 cm široka na najširem dijelu i oko 140 cm dugačka. Ta dužina je otprilike dovoljna da kravata, kad je zavezana dosegne kopču pojasa na prosječno građenom muškarcu.
Sve dokumente, zakonske i podzakonske akte možete naći na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja na sljedeći način: otvorite mrežnu stranicu MZO-a, kliknete na Pristup informacijama te odaberete Dokumenti, zakonski i podzakonski akti, zatim u padajućem izborniku izaberete, pod brojem 3. Srednjoškolski odgoj i obrazovanje i otvorit će se poveznice za sve relevantne dokumente, zakonske i podzakonske akte.
