Tehnička škola Bjelovar

Ivan Tudić, dipl. ing. iz Obrtničke škole Bjelovar obrazložio je način organiziranja i ostvarivanja praktične nastave učenika obrtničkih škola za strojarska zanimanja. Također je izložio način praćenja napredovanja učenika na praktičnoj nastavi u školi i kod obrtnika. Pri tome je definirao  ciljeve praktične nastave, kompetencije učenika, obveze nastavnika, prava i obveze učenika,te dužnosti poslodavca.   Obrazložio je razliku između jedinstvenog modela obrazovanja i klasičnog modela obrazovanja, te kako se provode u Obrtničkoj školi Bjelovar. Govorio je o uvjetima ostvarivanja programa praktične nastave u školi i školskim radionicama općenito za obrtnička zanimanja, uvjetima u tvrtkama i kod obrtnika, iznosio dobra iskustva, te nedostatke i probleme praktične nastave s kojima se svakodnevno susreću. Nakon izlaganja, vođena je vrlo kvalitetna diskusija o opremljenosti školskih radionica i mogućnostima realiziranja praktične nastave u školi, licenciranju radionica kod poslodavaca i nametnutim obvezama poslodavcima koje ih demotiviraju za prihvaćanje učenika na praktičnu nastavu u industrijske pogone i obrtničke radionice.

Branko Cvetković, dipl. ing. govorio je o provedbi završnih i pomoćničkih ispita u obrtničkim programima za strojarska zanimanja. Učenik koji je uspješno završio razred i kojem je pozitivno ocjenjena izradba rada pristupa obrani rada  nakon nastavne godine prema mikrorasporedu a najkasnije do 12. lipnja. Članovi povjerenstva za ocjenu završnog rada i polaganje pomoćničkog ispita jesu predsjednik, dva profesora strukovnih predmeta i dva majstora. Učenici koji polažu završni ispit ne moraju pristupiti i polaganju pomoćničkog ispita. Zbog problema pri organiziranju i ostvarivanju praktične nastave, radi licenciranja radionica, sve veći broj škola prelazi na klasični model obrazovanja učenika za obrtnička zanimanja.

Sanja Novotni, dipl. oec. održala je zanimljivo izlaganje o stjecanju poduzetničkih vještina i kompetencija učenika  srednjih škola za strojarska zanimanja. Svaka mlada osoba u skoroj budućnosti dolazi na tržište rada. Naša država još se prije dva desetljeća opredijelila za mješovito gospodarstvo tržišnog tipa, tzv. slobodno liberalno gospodarstvo.  Gospodarstvo se temelji na privatnom vlasništvu, slobodnom poduzetništvu i slobodnim cijenama. Država nam je omogućila i poduzetničku i tržišnu slobodu, što znači, da svaki građanin, kao pojedinac koji je jedinstven po svojim interesima, ciljevima, znanjima i vještinama, ima pravo baviti se poduzetništvom. To sve rezultira pojavom novih budućih poduzetnika, ili osoba koje će raditi za poduzetnika u cilju stvaranja sve veće osobne dobiti, a time i koristi za državu. Osnovni cilj razvoja poduzetničke kompetencije učenika jest razvoj osobina ličnosti te znanja,vještina,sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje pojedinca kao uspješne poduzetne osobe.Poduzetnička kompetencija uključuje razvoj učenika kao poduzetnih, kreativnih i samostalnih osoba  spremnih na prihvaćanje promjena i preuzimanje rizika, kao pojedinaca s razvijenim socijalnim i komunikacijskim sposobnostima i temeljnim znanjima iz područja gospodarstva i vođenja poslova, te područja obrta. U osnovi razvoja poduzetničke kompetencije, kao međupredmetne teme koja se  razvija u svim predmetima, jest razvoj poduzetne i inovativne osobe osposobljene za uočavanje prilika u kojima svoje ideje može pretvoriti u djelo u različitim situacijama: obrazovanju, radu i životu  općenito.

Novom kurikularnom reformom treba bolje uskladiti obrazovne programe s tržištem rada gdje se treba svakako uključiti i lokalna zajednica, te i ostali socijalni partneri koji su izravno vezani za gospodarstvo (težište staviti na socijalnom poduzetništvu).  Sadašnji program politike i gospodarstva im je u nedostatnom programu donekle pokušao skrenuti pozornost na važnost  teme poduzetništva. Zbog nedostatka satnice predviđene za poduzetništvo, učenici su zakinuti za kvalitetnije obradu teme poduzetništva. Zato je svakako važno poduzetništvo implementirati u sve predmete obrazovanja.

Nužno je da se na poduzetništvo gleda pozitivno, da se govori o vrstama poduzetničkog pothvata, o pozitivnim primjerima, o otvaranju vlastitog posla, samozapošljavanju i o pripremama za  zapošljavanja kod poduzetnika. Pogrešno  je postavljena teza, da se o poduzetništvu mora učiti  samo u ekonomskim srednjim školama. Poduzetnik je osoba koja ulaže svoj novac, znanje, vještine i vrijeme u neki posao. On poduzima radnje u svrhu neke koristi. Zašto neki misle i uzimaju si za pravo da učenici drugih smjerova osim ekonomskih ne moraju znati kako otvoriti posao, kako naplatiti svoje znanje, kako prodati svoje znanje (uslugu ili proizvod). Istovremeno,  čudimo se kako drugima to uspijeva. Nedovoljno se pažnje posvećuje odnosu poduzetnik – zaposlenik, odnosno društvenoj i socijalnoj komponenti poduzetništva. Mediji, vlast, društvo i obitelj premalo se posvećuju odgoju mladih osoba za poduzetništvo.  Škola je glavna  ustanova koja bi mladim osobama bilo kojega zanimanja trebala više govoriti o poduzetništvu, o odnosu poduzetnik - zaposlenik, o otvaranju privatnih poduzetničkih pothvata, o zapošljavanju, o vrednovanju nečijeg znanja, o poduzetničkim vještinama i kompetencijama. Nikako ne smijemo dopustiti da stihija i društvo u kojemu se slučajno nađe učenik odgajaju mladu osobu koja je u životnoj fazi kada stvara stavove i kompetencije. Sustav aktualnog strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj karakterizira veliko odstupanje  između obrazovnih programa i potreba tržišta. Učenici nakon završene srednje škole trebaju se što prije prilagoditi potrebama vrlo zahtjevnog tržišta.  Učenik  treba biti prilagodljiv, tj. inovativan, kreativan, upoznat sa zakonskom regulativom, ekološkim standardima i nadasve stručan  i odgovoran.  Poduzetništvo nije profesija,  to je sposobnost da se pokrenu neke aktivnosti radi postizanja određenog cilja, preuzimajući rizik i odgovornosti. Stoga, svi mi, moramo kroz godine srednjoškolskog odgoja i obrazovanja oblikovati pozitivne stavove u učenika o načelima poštenog poduzetništva. Trebamo nastojati više poduzetnički aktivirati učenike, jer poduzetništvo predstavlja sposobnost pojedinca da pretvara ideje u djela.  Ovime doprinosimo rastu  i jačanju naše države jer konkurentnost neke zemlje očituje se u razvoju poduzetništva unutar gospodarstva.

Voditelj MŽSV:
Josip Miota, prof. savjetnik