Tehnička škola Bjelovar

Stabla poboljšavaju našu kvalitetu života na brojne načine:

• pružaju hlad koji smanjuje temperaturu zraka koja nastaje kao posljedica zagrijavanja umjetnih površina u naseljenim područjima ( tzv. toplinskih otoka)
• pročišćavaju zrak i procesom fotosinteze proizvode kisik
• „spremaju“ ugljični dioksid iz zraka i time pridonose borbi protiv klimatskih promjena
• pomažu nam štedjeti energiju za rashlađivanje domova i poslovnih prostora tijekom ljetnih mjeseci
• smanjuju količinu slivnih voda i sprječavaju eroziju tla tijekom obilnih padalina
• smanjuju isparavanje vode s travnatih površina i ujedno doprinose većoj vlažnosti zraka
• smanjuju količinu buke
• smanjuju brzinu vjetra
• pružaju zaštitu od UV-B zraka
• privlače brojne ptice, važne kukce i druge divlje životinje, što doprinosi povećanju bioraznolikosti
• doprinose ljepoti urbanih krajolika i pružaju ugodniji izgled naseljenim područjima tijekom cijele godine
• pružaju ugodna mjesta za igru i druženje svim generacijama
• smanjuju stres, doprinose smanjenju krvnog tlaka, utječu na bolji rad mozga, potiču nas na fizičku aktivnost i druženje
• povezuju zajednicu kroz akcije sadnje i brige za posađene sadnice
• povećavaju povezanost djece i odraslih s prirodom koji ih okružuje
• uče nas nesebičnosti kada sadimo i brinemo se za stabla koja ostavljamo u naslijeđe onima koji dolaze iza nas.

Deforestacija je proces koji negativno djeluje na biološki i životinjski svijet koji tamo obitava. Nakon deforestacije na području gdje je nekada bila šuma dolazi do smanjenja bioraznolikosti tog područja. Koliko deforestacija može izazvati probleme najbolje svjedoči čuvena Amazona u Brazilu. Prema posljednjim podacima je zabilježeno kako je u posljednje vrijeme uništeno oko 28% šume. Sječa na području Amazone neko je vrijeme bila u porastu zbog pripreme područja za teritorij na kojem bi se mogle uzgajati određene životinje. Kako na pojedinim područjima nije bilo moguće ukloniti stablja sječom nadležni su pribjegli i požarima kako bi uspjeli ostvariti proces deforestacije. Ne treba zaboraviti na ilegalne djelatnosti kao što je trgovanje brojnim egzotičnim vrstama.

Deforestacija predstavlja sječu šume za nepotrebnu namjenu. Mnogi stručnjaci su se složili kako se radi o velikom problemu za okoliš jer se deforestacijom doprinosi stvaranju staklenika kada iz spaljenih drveća izlazi ugljikov-dioksid. Posječena stabla više ne mogu pomoći pri uklanjanju ugljikovog-dioksida iz atmosfere. Deforestacijom dolazi do povećanja koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi, zbog čega je sve više nestabilnosti kada su u pitanju klima i klimatske promjene. Kao posljedica svega dolazi do uništavanja staništa na kojem obitavaju mnoge vrste životinja i biljaka.

Prema podacima dobivenim na temelju mnogih istraživanja pretpostavka je kako će ako se uskoro nešto ne poduzme na svijetu do 2030. godine ostati samo do 10% očuvanih i zdravih šuma, a 10% bit će u nekvalitetnom stanju.

U današnje doba, ljudi su otkrili i naučili mnoge načine kako ovladati prirodom, kako je ukrotiti i iskoristiti. Upravo zbog toga, sve je više i onih koji su svoje djelovanje usmjerili na njezino očuvanje. Svako dijete, svaki čovjek, samim svojim postojanjem ima pravo na čist i zdrav okoliš koji mu omogućuje skladan rast i razvoj. Ovo je temeljno pravo uvedeno i u Konvenciju o pravima djeteta. Važan zadatak škole jest razvijanje zdravog odnosa prema prirodi. Ako djeca doživljavaju Zemlju kao svoju kuću o kojoj se trebaju brinuti, biti će im jasnije na koje je sve načine mogu zaštititi.

Promicanjem ekoloških spoznaja mladi ljudi stvaraju dobre navike te ulažemo u stručne i odgovorne pojedince, donositelje ekoloških, gospodarskih i drugih odluka u budućnosti.

Napisale: Kristina Žganjer, prof.  i Sandra Hermanović, prof.